en-UShr-HR
Traži
18. veljače 2019. ..:: Projekti » Projekti u tijeku » Tradicija koja liječi ::..   Prijava
Projekt Medicinske škole Ante Kuzmanća Zadar:  „Tradicija koja liječi"  Projekt Medicinske škole Ante Kuzmanća Zadar: „Tradicija koja liječi" Minimiziraj

 
Tradicija koja liječi
 
(objedinjeni projekti „Tradicijska medicina“ i „Tradicijska kultura“)

Projekt Medicinske škole Ante Kuzmanća Zadar
 

    ŠKOLE SURADNICE:  1. Medicinska škola Ante Kuzmanća Zadar
2. Srednja škola Braća Radić Kaštel Štafilić – Nehaj
3. Zdravstvena škola Split
 
Datum prijave:  14. ožujka 2018.
 
VODITELJI PROJEKTA:  1. Marin Joja (marin.joja@skole.hr) Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar
  
 Verica Elveđi (verica.elvedji@medskolazd.hr) Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar
2. Miranda Mendeš
(miranda.mendes76@gmail.com) Srednja škola Braća Radić Kaštel Štafilić – Nehaj
3. Zrinka Smoljanović Baburica (zrinka.smoljanovic@gmail.com) Zdravstvena škola Split
 
Koordinatori 1. Tanja Serdarević (tanja.serdarevic@skole.hr) Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar
2. Petrana Pupić (petrana.tafra@gmail.com) Srednja škola Braća Radić Kaštel Štafilić – Nehaj
3. Sanja Perić (sanja.peric3@skole.hr) Zdravstvena škola Split

 
Nositelj Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar
 
UČENICI
 
1. Leonarda Peričić, Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar
2. Ante Benčić
, Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar
3. Antonija Tadin
, Srednja škola Braća Radić Kaštel Štafilić – Nehaj
4. Marija Mratinić
, Srednja škola Braća Radić Kaštel Štafilić – Nehaj
5. Ivana Ujević, Zdravstvena škola Split
6. Anđela Čulić
, Zdravstvena škola Split
 
Ciljna skupina
 
Učenici Škola koje surađuju na projektu
 
Ciljevi projekta: 
 

Istražiti ekološke uvjete i utjecaji kultura s kojima su Hrvati tijekom povijesti dolazili i koji su uvjetovali razvoj triju specifičnih regionalnih kultura: panonske, dinarske i jadranske zone.
Istražiti tradicijsku arhitekturu otoka zadarskog arhipelaga zajedno s tradicijom ribarstva i poljoprivrede tijekom 19. i 20. st te kulturnim običajima na otocima.
Opisati 13 dobara upisanih na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.
 

Zadaci: 
 
Opisati specifičnu kulturnu baštinu uzimajući u obzir sjedište Škole sudionice projekta
-Izraditi anketni upitnik te provesti istraživanje u Školama sudionicima projekta o poznavanju specifičnih regionalnih kultura te njihov utjecaj na život i zdravlje naroda i pojedinca
Prezentirati rezultate na Smotri „12. Dani E-medice“.
 
Suradnici    
 
Mjesto provedbe Škole suradnice u projektu.
 
Vrijeme trajanja (faze) - od svibnja 2018. do Smotre „12. Dani E-medice“:
Faza 1: dogovor svih škola partnera o planiranim aktivnostima i podjela zadataka
Faza 2: rad učenika na dobivenim zadatcima, provedba istraživanja
Faza 3: sastanak/videokonferencija i/ili razmjena svih partnera radi procjene tijeka projekta
Faza 4: finalizacija projekta – sastanak/videokonferencija škola partnera radi dogovora o prezentaciji rada i rezultata projekta
Tijekom trajanja svih faza : Stalna razmjena informacija i koordinacija rada između sudionika projekta
 
Očekivani rezultati Pobuditi zanimanje o primjeni drevnih lijekova i terapija u suvremenoj medicini
Rezultate istraživanja prikazati kao PP prezentaciju na stranicama E-medice i mrežnim stranicama Škola suradnica kao nastavni sadržaj u nastavi strukovnih predmeta
Razvijanje samopoštovanja i zajedništva
Međukulturalna komunikacija i poštivanje različitosti i prava na izbor
Ideje za primjenu istraženog i nove projekte.
 
Čimbenici rizika:

Nedostatak financijskih sredstava i odustajanje škola suradnika.


    
Sinopsis projekta    „Tradicija koja liječi"  Sinopsis projekta „Tradicija koja liječi" Minimiziraj

OPIS PROJEKTA:

   Ciljevi ovog projekta je istražiti ekološke uvjete i utjecaji kultura s kojima su Hrvati tijekom povijesti susretali i koji su uvjetovali razvoj triju specifičnih regionalnih kultura: panonske, dinarske i jadranske zone te opisati njihov utjecaj na život i zdravlje naroda i pojedinaca.
   Panonsku je kulturnu zonu obilježavala kultura žitarica, lana i konoplje te stajski uzgoj krupne stoke (konji, goveda). U dinarskoj je kulturnoj zoni (gorska Hrvatska i dalmatinsko zaleđe) prevladavalo planinsko stočarstvo (ovce, koze). U jadranskoj se kulturnoj zoni stanovništvo bavilo ribarstvom, uzgojem maslina, vinove loze, smokava i badema te ovčarstvom i kozarstvom
   Za glazbenu tradiciju karakterističan je poseban način pjevanja, ojkanje, koje se javlja kao pripjev stihu u različitim vrstama kratkih pjesama (rozgalicama, gangama i sl.).
   U božićno-novogodišnje doba bio je uobičajen ophod čestitanja uz pjesmu i skupljanje darova (koledanje); vrlo su rašireni bili pokladni običaji. Izrazitim obilježjem narodnoga glazbenog izraza Dalmacije drži se klapsko pjevanje, višeglasno pjevanje u manjim skupinama, klapama, bez glazbene pratnje. Seoske je plesove (linđo, poskočica) pratila svirka na lijerici, trostrunom gudačkom glazbalu, a gradske (šotić, kvadrilja) svirka na gitari ili mandolini. Za tradicijsku glazbu Istre i Hrvatskog primorja karakteristični su kromatski tonski nizovi na kojima se temelje i napjevi i svirka na sopelama (roženicama), puhačkom glazbalu vrlo prodorna zvuka.
   Tijekom 19. st. pod utjecajem modernizacije i urbanizacije tradicijska kultura počela je postupno nestajati, iako je u Republici Hrvatskoj početkom 20. st. seosko stanovništvo činilo više od 80% ukupnoga stanovništva i u velikoj mjeri se je živjelo prema tradicijskim obrascima.
Mnogobrojne pojave tradicijske kulture danas nastavljaju život u promijenjenim oblicima i novim kontekstima, dobivaju nova značenja, a neke su od njih postale označiteljima nacionalnog, odnosno regionalnog ili lokalnog identiteta te je 13 Hrvatskih dobara upisano na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva te nam je svrha opisati ih i istražiti koliko sudionici projekta poznaju specifične regionalne kulture te koliko su pojedini tradicionalni običaji utjecali na duhovno i fizičko zdravlje pojedinaca.


Literatura:
   • UNESCO-ov popis nematerijalne baštine
   •


    
Prva razmjena i videokonferencija na projektu  „Tradicija koja liječi"  Prva razmjena i videokonferencija na projektu „Tradicija koja liječi" Minimiziraj


Prva razmjena i videokonferencija za projekt „Tradicija koja liječi" 
(objedinjeni projekti „Tradicijska medicina
i Tradicijska kultura“)
(18. prosinca 2018.)

 

 

   U utorak, 18. prosinca 2018. godine održali smo razmjenu za projekte „Tradicijska medicina“ i
Tradicijska kultura“ u Medicinskoj školi Ante Kuzmanića Zadar. Posjetile su nas učenice iz Srednje škole Braća Radić Kaštel Štafilić-Nehaj, Klara Jukić i Antonija Tadin sa svojom mentoricom Mirandom Mendeš i koordinatoricom Petranom Pupić. 
 
    Tijekom videokonferencije i rada na projektima dogovorili smo povezivanje dvaju projekata u jedan projekt pod nazivom „Tradicija koja liječi".

   Dogovorili smo se da će učenici Zdravstvene škole Split obraditi staru knjigu Cvit likarije sa zanimljivim pjesmicama o tradicionalnim načinima liječenja te da će obraditi i liječenje pomoću termalnih voda koje se provodi na tom području od antike (Salona, Splitske toplice).

   Odlučili smo da će se druga razmjena za naš projekt održati uskoro, 22. siječnja 2019. u Splitu.



    
Razmjena učenika u projektu    „Tradicija koja liječi"  Razmjena učenika u projektu „Tradicija koja liječi" Minimiziraj
Razmjena učenika

    
 Zahvaljujemo za potporu projektu E-medica: Minimiziraj

  
© 2019 e-medica. Podržano od CARNet (www.carnet.hr) i CITUS d.o.o. (www.citus.hr)   Uvjeti uporabe  Izjava o privatnosti
DotNetNuke® is copyright 2002-2019 by DotNetNuke Corporation